Crkve na području župe

CRKVA SV. KUZME I DAMJANA

Crkva Sv. Kuzme i Damjana je ujedno i župna crkva. Jednobrodna kamena građevina (24x8x8) smještena je u središtu naselja uz samu morsku obalu. Građena je i dograđivana u više faza. Prva crkva pripada paleobizantskom tipu graditeljstva iz VI. stoljeća. Na njenim temeljima potom izrasta romanička pa gotička. Nakon restauracije 1500. te dogradnje i proširivanja koje je uslijedilo 1688. dobiva današnje gabarite Naknadno joj je u prvoj polovici XIX. stoljeća dograđen prezbiterij i preuređeno pročelje u neoklasicističkom stilu. Prilikom temeljite restauracije u vremenu od 1928.-1932. crkvi je uglavnom vraćen izgled iz 1688. godine. Unutar se nalazi pet oltara. Gospe od krunice, Sv. Kuzme i Damjana , Sv. Andrije i Margarete , Kristova uskrsnuća i Svetoga Križa. Svi su retabli drveni i pripadaju vremenu renesanse osim Svetoga Križa čiji je dotrajali gotički oltar zamijenjen novim početkom XX. stoljeća ali je ostavljeno gotičko raspelo. Pale na oltarima su oslikali mletački majstori na prijelazu iz XVI. u XVII. stoljeće.
Na ulazu u crkvu s unutrašnje strane, oslonjeno na goti?čki portal nalazi se pjevalište s orguljama iz 1858. godine, poduprto s dva monolitna kamena stupa 1881.

 


Nekadašnja romanička crkva danas je preuređena u sakristiju a na njenom se istočnom zidu nalazi velika freska “Raspeti Krist” u društvu fažanskih zaštitnika i drugih svetaca. Izradili su je nepoznati furlanski majstori u XVI. stoljeću. Tada je vjerojatno još bila u funkciji zasebnog sakralnog prostora oslonjenoga jedino na južni zid glavne crkve. Ulazilo se s vanjske strane sa pročelja. Prema samoj kompoziciji freska danas izgleda malo neobično, no tada je zacijelo odražavala trenutno stanje. Naime, slikari su pri radu slijedili zadane zidne gabarite i slobodnu površinu koja se nalazila iznad središnjeg te dvaju bočnih oltara zajedno s njihovim palama i retablima. Oltari su u međuvremenu nestali ali zato neoslikane praznine upućuju na zaključak kako je pod tog prostora bio niži barem jedan metar ispod razine ondašnje glavne crkve, a to znači na samoj razini mora.Isto vrijedi i za krov. Tako Fažana gotovo jedno cijelo stoljeće ima zanimljivu situaciju. Paralelno, jedan pored drugoga egzistiraju dva sakralna objekta posvećena istim patronima. Ovakav je paralelizam najvjerojatnije prekinut 1688. godine proširivanjem postojeće crkve.

Iznad ulaza u sakristiju između dvaju prozora gotičkog sloga sačuvani su dijelovi gotičkih fresaka koje su ukrašavale unutrašnjost i nažalost zbog blizine mora i soli gotovo nestale.

 

 

CRKVA GOSPE KARMELSKE

Crkva Blažene Djevice Marije od Karmela manja je jednobrodna kamena građevina koja se nalazi stotinjak metara od župne crkve Sv. Kuzme i Damjana. Uz nju je lopica najprije manja a potom joj je iz praktičnih razloga dograđena 1732. godine znatno veća od same crkve Najvjerojatnije je izgrađena u drugoj polovici XIV. stoljeća na temeljima ranije iz IX. stoljeća. Unutrašnjost je nadsvođena jednostavnim gotičkim stropom, urešena freskama nepoznatih majstora iz 15 stoljeća s renesansnim premazom. Na zidovima i na stropu mogu se nazrijeti biblijski prizori, neke još nedovoljno definirane scene ali jasno prepoznatljivi likovi redovnika. Na začelnom zidu iznad jedinog oltara u niši nalazi se kip Bogorodice s Djetetom iz XIV. stoljeća. Time je popunjena praznina koja je nastala nestankom pale na kojoj je bila prikazana Blažena Djevica Marija s Djetetom Isusom. Posebnu zanimljivost u ovoj crkvi predstavlja rijetki primjer grafita pisanih grčkim pismom.

 

 

CRKVA SV. ELIZEJA

Crkva Sv. Elizeja je jednobrodna ranokršćanska građevina . Izvana se ističe poligonalna apsida koja se iznutra ostvaruje polukružno u čijem se središtu nalazi kameni oltar. U apsidu je ugrađen prozor s tranzenom probijenom s tri polukružna otvora pri dnu i motivom kotača u gornjem dijelu. Apsida je pokrivena tankim kamenim škriljama, dok je ostali dio crkve kanalicama. Na pročelju lijevo i desno od vratiju nalaze se dva prozora s predromaničkim spolijama. Nekada je imala i preslicu te vjerojatno i lopicu koja je izgorjela u XVIII. stoljeću. Na unutrašnjem je zidu izloženo nekoliko fragmenata kasnoantičkih sarkofaga s kršćanskim motivima. Pred crkvom su grobnice u kamenu iz doba ranog kršćanstva. Prema stilskim karakteristikama crkvu se datira u VI. stoljeće. Nastala je na temeljima rimske “ville rustice”.

 

 

CRKVA SV. IVANA EVAN?ELISTE

Jednobrodna jednostavna građevina s lopicom na mjesnom groblju izgrađena u XVI. stoljeću. Tri oltara.

 

 

CRKVA SV. SPIRIDONA

Crkva Sv. Spiridona pripada Srpskoj pravoslavnoj općini u susjednom naselju Peroj. Nekadašnja katolička crkva Sv. Jeronima dodijeljena je pravoslavnim Crnogorcima koji su dozvolom mletačkih vlasti 1657. godine naselili Peroj. Crkva je 1788. preinačena za specifićne potrebe pravoslavnih vjernika te proširena 1832. a uz nju je 1860. izgrađen zvonik.

 

 

CRKVA SV. STJEPANA

Crkva Svetog Stjepana je ranoromanička jednobrodna građevina. Romanički prozori zazidani. Na bočnim zidovima iznutra nalaze se ostaci fresaka iz XIII. stoljeća ? Pod nerazjašnjivim i nerazumljivim okolnostima austrijska uprava ju je dala prodati 1836. godine nakon što se u naselju Peroj ugasila katolička župa. Sada u privatnom vlasništvu služi kao gospodarski objekt. Inače, spomenik kulture pod zaštitom.

 

 

CRKVA SV. GERMANA

Crkva Sv. Germana je jednobrodna kasno-gotička građevina sagrađena negdje u II. polovici XV. stoljeća s karakterističnim rebrastim svodom u prezbiteriju.. Godine 1849. stradala je u razornom požaru a 1911. restaurirana. U istom kompleksu povezana prikladnim prolazom dograđena je 1504. crkvica Sv. Roka. Iako brijunsko otočje spada pod župu Fažana /stanovništvo potpuno iseljeno s otoka iza II. svj. rata/ sukladno patronatskom pravu skrb o njima pripada vlasnicima otočja. U vrijeme vladavine Josipa Broza Tita crkva je sekularizirana a devedesetih godina prošlog stoljeća je ponovno blagoslovljena i vraćena u prvotnu funkciju. Liturgija se održava tijekom ljeta svake nedjelje u 12 sati ili prema potrebi. Vrlo često služi i za vjerske potrebe diplomatskog zbora u Republici Hrvatskoj.